Vijesti

U Dječjem vrtiću Omiš od travnja 2006. g. otvoreno je radno mjesto defektologa – logopeda, koje je od 01. 01. 2008.g. uspostavljeno na puno radno vrijeme ( do tada na 10, odnosno 20 sati mjesečno ). Budući da u zdravstvenom sustavu Grada Omiša trenutno ne postoji logoped, pokazala se potreba za ovim stručnim kadrom, posebno u predškolskoj dobi kada se i sam govorno – jezični razvoj intenzivno odvija.

Tijekom 2006. godine, u travnju, svibnju i lipnju, te u studenom i prosincu, provedeno je trijažno ispitivanje govornih sposobnosti predškolske djece uključene u DV Omiš.
Prema nalazima trijažnog ispitivanja, te razgovorima sa odgajateljima i roditeljima na popisu za logopedsku terapiju u mjesecu svibnju bilo je potrebno uključiti 31 dijete, a u mjesecu prosincu 54 djece.
Slijedom rezultata trijažnog ispitivanja govornih sposobnosti, a i prema znanstvenim statističkim pokazateljima, 20 – 25 % djece predškolske dobi ima određena odstupanja u ranom govornom razvoju.

Početkom pedagoške godine 2018./2019. trijažirano je 43,6 % djece u odnosu na ukupan broj djece u vrtićnim skupinama u ustanovi (381). Od ukupnog broja trijažirane djece kod 44,6 % dijagnosticirana je neka od govorno – jezičnih poteškoća, što na ukupan broj djece u vrtiću iznosi 19,4 %, a od tog broja njih 54,1 % je u terapijskoj skupini.
Osim djece s poremećajem izgovora, kao najučestalijim poremećajem govorne komunikacije, znatno je povećan broj djece s poremećajima u komunikaciji ( poremećaj socijalne komunikacije, poremećaj iz autističnog spektra ) te sa jezičnim teškoćama ( usporen razvoj govora, posebne jezične teškoće, disfazija ). Slijede poremećaji fluentnosti ( mucanje i brzopletost ), selektivni mutizmam ( djete ne govori u određenim situacijama ), a često su prisutne i teškoće koje dodatno otežavaju terapijski rad ( kognitivna, socijalna i emocionalna nezrelost, psihoze, poteškoće u usmjeravanju i zadržavanju pažnje ). 

Smatra se da dijete već u trećoj godini života ima uglavnom razvijenu osnovu materinjeg jezika ( razumijevanje govora, govorno izražavanje, gramatičke strukture, riječi i rečenice), te koristi govor kao oblik komuniciranja s okolinom.  
Stoga je važno da se kod predškolske djece kronološke dobi od 3 –7 godina, što prije dijagnosticira govorna poteškoća, te primjeni neki od preventivnih oblika rane intervencije ili što ranije započne provoditi logopedska terapija ako je to potrebno.

Ponekad se radi samo o prolaznim razvojnim poteškoćama, pa je korisno roditelje savjetovati o govorno – jezičnoj komunikacijii djeteta.

Najučestalija poteškoća u predškolskoj dobi je poremećaj izgovora glasova – DISLALIJA. 
Djeca u dobi između 3 i 3 i pol godine trebala bi ispravno izgovarati glasove p, b, t, d, k, g, m, n, j, f, v, h, l, a, e, i, o, u;